Foto: Glas Amerike
Profesorica na Ekonomskom fakultetu i predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović za Antenu M istakla je zabrinutost i kritikovala aktuelnu Vladinu politiku povećanja cijene akciza.
Iako posljedice inflacije nijesu prošle, već je ona na svom vrhuncu, Vlada Crne Gore odlučila je da akcize na gorivo od utorka više neće biti umanjene, već će se plaćati u punom iznosu. Zbog toga će cijene goriva biti uvećane sedam do 11 centi. Tačnije, benzin će biti skuplji 11 centi, a dizel sedam.
Ovo nije jedino poskupljenje koje nas očekuje. Vlada je najavila povećanje akciza na gazirana pića sa dodatkom šećera, zaslađivača i aroma na 0,35 eura/litru, kao i dodatno uvođenje akcize na negazirana bezalkoholna pića sa dodatkom šećera, zaslađivača i aroma u visini od 0,25 eura/litru, ali i novi akcizni namet na proizvode od šećera, kakaa i sladoled. Takođe, Vlada planira i nove akcizne namete na duvanske proizvode. U okviru seta izmjena finansijskih zakona planiraju se i veće koncesije za kazina i internet priređivače igara na sreću, a planira se i uvođenje dodatnih poreza za of-šor firme.
Bez sumnje, iznenadno najavljenu promjenu akcizne politike najviše će osjetiti privrednici, a onda naravno i građani. Naime, ukoliko se akcize povećaju, od 1. jula litar sokova i voda sa zaslađivačima biće skuplji 10 do 15 centi, kilogram slatkiša pola eura, a paklica cigareta najmanje deset centi.
Đurović je za Antenu M ukazala da su javne finansije u našoj zemlji jako kompleksno pitanje, s obzirom na to da imamo izuzetno rastuću javnu potrošnju.
– Sa druge strane, prošlih godina nijesmo obezbijedili stabilan rast javnih prihoda. Kako se naše obaveze po osnovu javnog duga, a pogotovo na godišnjem nivou, povećavaju, uz nova zaduženja, našoj državi je sve teže da servisira javni dug, a ukoliko uzmemo u obzir rastuće anuitete, on konstantno raste. Moramo uzeti u razmatranje i geopolitičku situaciju: globalnu inflaciju, koja je i kod nas prešla 17%, zatim rat u Ukrajini, krizu energenata, sve to utiče negativno na naše javne finansije – rekla je Đurović.
Istakla je da Crna Gora ima problem sa planiranjem javnih prihoda, kojima bi rješavala javne rashode, pa poseže za potezima poput ovih, gdje Vlada bez pregovora i rasprave sa zainteresovanim stranama, donosi u hitnoj proceduri predloge zakona.
– Da bi se obezbijedio manevar zaduživanja kod međunarodnih partnera, poput Svjetske banke koja se pominje u izlaganjima ministra Damjanovića, kriterijumi postaju sve stroži, a prostor da država postupa konsensualno sa zainteresovanim subjektima, u ovom slučaju privrednicima, sve uži. Pošto je vrlo prenapregnut cijeli taj sistem upravljanja javnim dugom, potrebne su intervencije u javnim prihodima, koji se postižu upravo ovakvim setom zakona, koje je predložilo Ministarstvo finansija – napomenula je ona.
Sagovornica Antene M ukazuje da Crna Gora u cilju garancija za zaduženje kod Svjetske banke (u prvoj polovini 2023. planirano je zaduženje od 80 miliona), mora povećati svoje javne prihode, a to radi uvećanjem akciza.
– Svakako da do pregovora sa privrednicima, koji se sa pravom bune, poput Privredne komore Crne Gore, neće doći. Sada prostora za kompromis Vlada nema i očigledno je da će se striktno pridržavati svih postavljenih uslova, kako bi stvorili prostor za dalja zaduženja. Privrednici to svakako osjećaju “na svojoj koži” jer u javnosti se stvara slika da su oni ti koji podižu cijene svojih proizvoda i tako smanjuju kupovnu moć potrošača. Svakako da to nije slučaj i da je to definitivno rezultat ovakvog rada Vlade, ali, jasno je da izvršna vlast neće odstupiti od svojih poteza – poručila je Đurović.
Zaključila je, da će povećanje cijena goriva, i svih navedenih namirnica poput gaziranih pića, negaziranih bezalkoholnih pića, te slatkiša i duvanskih proizvoda biti udar na kupovnu moć potrošača, pa, kako kaže, poslodavačka udruženja sa razlogom reaguju.
– Inače, donošenje ovako važnih propisa po kratkom postupku, bez prethodnih pregovora, postao je standardni način rada Vlade u tehničkom mandatu. Imajući u vidu da je naš javni dug dostigao 4,3 milijarde i da ove godine treba platiti 600 miliona nedostajućih sredstava, a da će to do 2025. biti 1,2 milijarde nedostajućeg novca u budžetu Crne Gore, jasno je da će ovakvi potezi postati nešto na šta se, nažalost, navikavamo – zaključila je Đurović.
Izvor:Pobjeda
