Foto:SHUTTERSTOCK
Papa Franja, popularan širom sveta zbog svog zalaganja za mir, prava izbjeglica, očuvanje okoline, jednakost i socijalnu pravdu, kao i zbog uvođenja mjera protiv svešteničkog zlostavljanja djece danas obilježava deset godina kao poglavar Katoličke crkve.
Iako suočen s unutrašnjim neslaganjem i kritikama konzervativnih crkvenjaka, naročito nakon skandala oko finansiranja Crkve i velikih crkvenih reformi, papa Franja mogao bi da ima još veći uticaj u godinama koje dolaze, pišu svjetski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kada se 13. marta 2013. pojavio na balkonu Bazilike svetog Petra u običnoj bijeloj papskoj odjeći, novoizabrani Horhe Bergoljo odmah je predstavio sliku drugačijeg papinstva, ističe agencija Frans pres.
Nasmejani, otvoreni isusovac bio je u oštrom kontrastu sa suzdržanim, intelektualnim prethodnikom Benediktom XVI, koji je šokirao svijet kada podnio ostavku, postavši prvi papa od srednjeg vijeka koji je to učinio.
Odmah po izboru, Franja se u Rimu odlučio za običan stan umjesto zlata apostolske palate i pozvao beskućnike i bivše zatvorenike za svoj sto, ističe AFP, dodajući da je njegov skromni stil signalizirao promjenu u stavu od samog početka.
Plan 266. poglavara Katoličke crkve bio je da reformiše upravljanje Crkvom, koja se suočila s inercijom i mutnim finansijama, kao i da okrene njen fokus prema spolja. Iako nije odstupio od nekih čvrstih katoličkih uverenja – abortus je nazvao ubistvom, a homoseksualnost grijehom – pokazao je saosjećajniji i manje dogmatičan pristup, uključujući osudu progona homoseksualaca.
Tokom protekle decenije, papa Franja je istakao značaj socijalne pravde, međureligijskog dijaloga, okoline i prava izbjeglica, dok je na međunarodnoj pozornici nastojao da stvori saveze širom svijeta, ponajviše između Vatikana i Kine, muslimanskih zemalja i Ruske pravoslavne crkve.
Međutim, naglašava AFP, neki kritikuju Franjinu sklonost da stvari radi na svoj način, odbacujući tradicije papinske službe i da više lično upravlja s više od milijardu katolika u svijetu.
S druge strane, jedan od najvećih izazova za papu u protekloj deceniji bilo je suočavanje sa skandalima oko svešteničkog seksualnog zlostavljanja djece – od Irske do Nemačke i SAD.
Usledile su konkretne promjene, od otvaranja vatikanskih arhiva laičkim sudovima, do obaveze prijavljivanja sumnji na zlostavljanje i svih pokušaja da se to prikrije crkvenim vlastima. Osnovao je komisiju za zaštitu maloljetnika, koju je kasnije integrisao u Rimsku kuriju, centralnu vladu Svete Stolice.
Pored toga, papa je decentralizacijom moći, povećanjem transparentnosti i pružanjem veće uloge laicima i ženama sproveo temeljne reforme Kurije, koje su uprkos unutrašnjim neslaganjima, sadržane u novom ustavu koji je stupio na snagu 2022.
Franja se posebno pozabavio skandalima opterećenim finansija Vatikana, stvorivši 2014. posebno odeljenje za ekonomiju, suzbivši korupciju i pojačavši nadzor nad investicijama i Vatikanskom bankom, što je dovelo do zatvaranja oko 5.000 računa.
Prvi latinoamerički papa u istoriji već je ostavio trag i mogao bi da ima još veći uticaj u godinama koje dolaze, ukazuje AP i ističe da je papa Franja, sa dnevnim redom punim problema i planova, odustao od ranijih izjava o odlasku u penziju dok je nedavno opisao papinstvo kao posao za cio život.
Franja je otvorio vrata da se rastavljenim i civilno ponovo vjenčanim parovima dopusti primanje pričesti, a takođe mnogi vjeruju da je učinio više za promovisanje žena u crkvi od bilo kojeg pape pre njega, uključujući imenovanje nekoliko žena na visoke položaje u Vatikanu.
Izvor:DAN
