Decembarske izmjene zakona, nastavak urušavanja obrazovnog sistema

Radio Titograd

16.01.2023, 06:52h

3 min

Foto:Antena M

Netransparente, parcijalne promjene pojedinih segmenata obrazovnog sistema sa sumnjivim ciljevima, bez vođenja računa o posljedicama tih promjena vode sistem u nestabilno, haotično stanje u kojem obrazovanje ne može da bude valjano.

Za Antenu M piše: Slobodan Backović

Sistemsko urušavanje našeg obrazovnog sistema nastavlja se i novim Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju od 27. decembra 2022. godine. Ovim zakonom se opet mijenja nedjeljna norma nastavnika matematike i maternjeg jezika u osnovnim školama i smanjuje se na 16 časova nedjeljno (nedjeljna norma-“norma časova nastavnika” je broj školskih časova od četrdeset pet minuta propisanih obrazovnim programom koje nastavnik treba da održi učenicima u toku nedjelje.)

Pitanje je zašto se ovo ne radi i u slučaju srednjih škola i kako obezbijediti nastavnike matematike zbog smanjenja norme (povećanje broja matematičara 10%)?

Sve ovo je uvod u priču kako je među zemljama sa devetogišnjim obaveznim obrazovanjem Crna Gora došla na posljednje mjesto po broju sati koje djeca provedu u učionici u toku obaveznog obrazovanja (uporedni izvještaj eurydice za 2020/2021).

Posljedica smanjenja nastavničke norme je da naši nastavnici sa nedjeljnom normom od 18 časova u devetogodišnjoj školi provode u učionici 486 sati godišnje ili 33,7% godišnjeg radnog vremena. U Evropi ovaj procenat, u zavisnosti od novoa obrazovanja, iznosi od najmanje 41,5% u opštem srednjem do 68% u predškolskom obrazovanju.

Proces koji je naše obrazovanje doveo na ova nezavidna mjesta počeo je kada su naši rukovodioci obrazovne politike došli na ideju da “rasterete djecu” u devetogodišnjoj školi, valjda od prekomjernog učenja i obaveza? Predmetni programi su zbog toga skraćivani dva puta i, pošto se u programima više nije imalo šta skraćivati, realizovana je “ideja” da se djeca “rasterete” tako što će manje boraviti u školi, tako da im se broj nedjeljnih časova smanji 10%! To je naše obrazovanje svrstalo na posljednje mjesto evropskog devetogodišnjeg obaveznog obrazovanja. Smanjenje nedjeljnog broja časova imalo je za posljedicu 10 procenata viška nastavnika.

Zbog reakcije prosvjetnih radnika i Sindikata prosvjete, da bi se izbjegao višak zaposlenih nastavnika, 2017. je je zakonom svim nastavnicima uvedena smanjena norma od 18 časova nedjeljno. Nastavnici matematike, maternjeg i stranih jezika koji su prethodno imali smanjenu nedjeljnu normu, dva časa manju (zbog pismenih zadataka), izjednačeni su sa svim ostalim nastavnicima, što je izazvalo opravdano nezadovoljstvo ovih nastavnika.

Nastavnička norma od 2002. godine do 2017. bila je: nastavnici maternjeg jezika 18, stranog jezika, matematike i fizike 19, a svi ostali 20 časova. Zakonom od 2017. svim predmetnim nastavnicima devetogodišnjih škola propisana je nedjeljna norma od 18 časova!!!

Sve ovo dešavalo se mimo srednjih škola, pa je naknadno i nastavnicima srednjih škola umanjena nedjeljna norma.

Pomenutom izmjenom zakona u decembru 2022. opet je u devetogodišnjim školama umanjena norma matematičara i nastavnika maternjeg jezika sa 18 na 16 časova. Predlagači zakona opet se nijesu sjetili nastavnika stranog jezika kao i nastavnika matematike i maternjeg jezika u srednjim školama.

Sve navedene promjene udaljavale su naš obrazovni sistem od evropskih sistema i dobar su primjer kako ne treba raditi, posebno sa velikim sistemima kakav je obrazovni. Netransparente, parcijalne promjene pojedinih segmenata obrazovnog sistema sa sumnjivim ciljevima, bez vođenja računa o posljedicama tih promjena vode sistem u nestabilno, haotično stanje u kojem obrazovanje ne može da bude valjano. U našem obrazovnom sistemu sve navedene promjene desile su se bez utemeljenja na egzaktnim podacima iz nekog istraživanja, analize, bez upoređenja sa drugim obrazovnim sistemima, bez učešća javnosti, makar prosvjetnih radnika.

Informacije radi, nedjeljna nastavnička norma u Evropi u prosjeku je veća od 22 časa nedjeljno. Nastavna godina u mnogim zemljama je oko 180 dana. Nastavnici sa djecom u javnim obrazovnim ustanovama Evrope u toku godine u učionici rade prosječno: u predškolskim ustanovama 1071 (1573, 68%), u razrednoj nastavi obaveznog obrazovanja 740 (1524, 48,6%), u predmetnoj 659 (1547, 42,6%), opštem srednjem 642 (1547, 41,5%) srednjim stručnim 675 (1547, 46,6%) sati. U zagradama je ukupno godišnje radno vrijeme nastavnika i procenat koliko tog vremena nastavnici provode u učionici (podaci su preuzeti iz Education at Glance 2022, OECD).

Šta bi budući “reformatori” obrazovnog sistema trebalo da imaju u vidu kada planiraju promjene?

Kao prvo, nijedan budući ministar prosvjete ne smije dozvoliti da se u Skupštini predlažu zakoni ili izmjene obrazovnih zakona mimo Ministarstva prosvjete. Sve izmjene zakona moraju biti usmjerene na poboljšanje kvaliteta obrazovanja tj. obrazovnog sistema. Promjene u obrazovanju moraju da se temelje na egzaktnim podacima, a dio tih podataka može se dobiti iz PISA testiranja ili iz nacionalnih testiranja i istraživanja.

Cilj budućih promjena, pored ostalog, morao bi biti da naš obrazovni sistem približavamo evropskom prosjeku, tj. da povećamo vrijeme boravka djece i nastavnika u školama, uz ispravljanje nedopustivih propusta skraćivanjem predmetnih programima. Zbog ovog je prioritetno poboljšati infrastrukturne uslove za rad obrazovnog sistema (školski prostor, didaktička oprema, računarska oprema i drugi neophodni materijal za normalno odvijanje nastave) kao i primanja zaposlenih u obrazovanju.

Ako želimo da Crna Gora bude članica EU u kojoj odavno rade cjelodnevne škole, onda je vrijeme je da kod nas počne pilotiranje “cjelodnevne škole” tamo gdje postoje prostorni uslovi za to.

 

Izvor:Antena M

Podijeli na:

Magazin, Titogradske vijesti, top2

29.03.2024. u 06:43h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

29.03.2024. u 06:40h

Magazin, Titogradske vijesti, top2

29.03.2024. u 06:33h

14.03.2024. u 16:39h

14.03.2024. u 16:39h

Skip to content