Foto:Banka hrane
28. maja obilježava se po dvanaesti put Svjetski dan borbe protiv gladi. Cilj je da se skrene pažnja na činjenicu da uprkos globalnom napretku, svake godine oko 9 miliona ljudi umre od posledica gladi.
Ujedinjene nacije definišu glad kao periode kada populacije prolaze kroz teške nestašice hrane i ljudi danima ne jedu ništa.
Skoro trećina stanovništva na planeti nema sigurno zagarantovan obrok, a 828 miliona ljudi odlaze gladni svako veče u krevet, pokazuju podaci Svjetskog programa za hranu (WFP) pri Ujedinjenim nacijama.
Pandemija Covid 19, rat u Ukrajini, ekstremn klimatski uslovi, samo su neki od razloga zašto ponovo raste broj gladnih u svijetu.
U zemljama Europske unije 95 milijuna i 400 hiljada ljudi, dakle gotovo 22% stanovništva, prošle godine je bilo u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Crna Gora se takođe suočava sa trendom rasta broje gladnih a posebno djece.
Država mora raditi na strateškom razvoju kojim će se napravila održive sisteme za prehranu ljudi. Zbog neadekvatne ishrane u dječijem periodu, pothranjenosti, skrivena glad i pretjerana težina prijeti opstanku, rastu i razvoju miliona djece u svijetu.
Mi u Crnoj Gori još uvijek nemamo za socijalno ugroženu djecu, besplatan obrok u školi.
Materijalna davanja stižu do ograničenog broja najugroženijih, što dovodi do toga da su neki od najugroženijih članova društva, isključeni iz socijalne zaštite.
Djeca koja žive u nemaštini, nemaju dječiji dodatak koji prati njihove razvojne potrebe. Nedostaju nam i servisi podrške kako bi ova djeca imala šanse za normalan rast, razvoj i ostvarenje svojih potencijala.
Socijalne stanovi i socijalne penzije Banka hrane pominje kao veoma važan segment socijalne politike više od deceniju.
Borba protiv siromaštva počinje ulaganjem u djecu a kako kod nas, svako treće dijete siromašno za očekivati je da imamo adekvatan sistemski odgovor.
Ključno je zapošljavanje roditelja i zaštita porodice.Negativan prirodni priraštaj, napuštanje većinski mladih iz Crne Gore, nije donio sistemski odgovor države .
Ne smijemo zaboraviti bolesne i stare jer među njima ima mnogo gladnih i siromašnih.
Proširenje pozitivne liste lijekova za socijalno ugrožene i osnivanje fonda za liječenje, ne smije ostati samo marketing pred izbore.
Iako se broj gladnih u svijetu povećava, trećina hrane proizvedene na svijetu se izgubi ili baci. U Evropskoj uniji svake godine izgubi se li baci oko 87,8 miliona tona hrane.
Crna Gora nema zakonom definisane mjere protiv bacanja hrane. Samo za ono što bacimo u vidu hljeba i peciva, potrebno je oko sto šlepera brašna.
Sve države EU su se obavezale da će prepoloviti količinu bačene hrane.Rasipanje hrane nije samo etičko pitanje i ekonomsko pitanje, jer je to ujedno i bačen novac, već je i pitanje životne sredine. Otpad od hrane proizvodi oko sedam odsto ukupnih emisija gasova staklene bašte, a proizvodnja hrane ujedno crpi sve prirodne resurse.
Doniranje hrane je jedan od načina koji će umanjiti broj gladnih , količinu bačene hrane, ali je i svaki spašeni obrok manje otpada koji šteti jedinoj planeti koju imamo.
Vrijeme je za podsticanje poljoprivredne proizvodnje kako bismo osigurali prehrambeni suverenitet u našoj državi i bili manje zavisno tržište.
Problem siromaštva je višedimenzionalam i mora se sistemski rješavati kroz međusektorsku saradnju svih aktera.
Marina Medojević, predsjednica i Volonterski tim Banke hrane Crne Gore
Autor:Radiotitograd.me
