Foto:Pixabay
Iako je iz Ministarstva finansija (MF) juče saopšteno da stalno prate dešavanja na međunarodnom tržištu kako bi utvrdili najpovoljniji trenutak za potencijalnu emisiju obveznica, direktor sektora finansijskih tržišta Hipotekarne banke Gojko Maksimović smatra da će se to ipak desiti danas, piše Pobjeda.
“Crna Gora će na međunarodnom finansijskom tržištu prvi put izdati obveznicu emitovanu u USD valuti”, objavio je juče Maksimović u tekstu na svom Linkedin profilu.
MF je do sada izdalo više serija obveznica na međunarodnom tržištu i to u eurima, kao domicilnoj valuti, pa Maksimović ocjenjuje da ova emisija dodatno dobija na značaju, jer će ubrzo biti poznata i cijena tržišnog javnog duga Crne Gore u dolarima.
“Ovo neće biti prvo zaključenje duga u USD, jer imamo kreditnu liniju sa kineskom Eksim bankom. Planirano je da obveznica ima rok dospijeća od sedam godina, dakle do 2031. godine, a iznos se može očekivati od 500 do 700 miliona dolara, koliko bi iznosilo i maksimalno definisano zaduženje za ovu godinu, usvojeno kroz budžet Crne Gore”, kazao je Maksimović.
Nije neuobičajeno da se obveznice emituju u različitoj valuti od domaće, ukazuje Maksimović, i to najčešće zbog postizanja boljih uslova za zaduženje, generisanja budućih prihoda u stranoj valuti, ali i privlačenja novih investitora.
“U našem slučaju se prilikom donošenja odluke o emisiji u dolarima mogu izvući dva glavna razloga, koji i daju prednost i pozitivnu ocjenu navedene odluke. Prije svega, kroz emisiju u dolarima naša država, kao emitent, dobija nove investitore koji ulažu u naš javni dug. Imajući u vidu da je do sada naša država koristila samo izdanja u eurima, po prvi put naš javni dug može biti dostupan za investiranje i investitorima koji imaju sredstva u dolarima, a koji žele da ih iskoriste u plasiranje instrumenata koji nose veći rizik, kao što su crnogorske obveznice. Na taj način se „otvara“ novo tržište, te sa novim investitorima se jača baza kupaca crnogorskog duga”, smatra Maksimović.
Drugi razlog za ovakvu emisiju vidi u cijeni, jer se, uzimajući komparativne podatke sa tržišta, može očekivati da se Crna Gora može zadužiti po efektivnom prinosu od oko 7,5 odsto godišnje.
“Ovo svakako predstavlja „skuplju“ kamatu u odnosu na potencijalnu emisiju u eurima. Konkretno, na međunarodnim tržištima se trguju tri serije crnogorskih obveznica, čije je dospijeće april 2025. (500 miliona eura), decembar 2027. (750 miliona eura) i decembar 2029. (500 miliona eura). Uzimajući u obzir da se naša država planira zadužiti na period od sedam godina, najbliže izdanje nam je emisija do 2029, koje se trenutno trguje po stopi od oko – 6,3 odsto. Ovo bi konkretno značilo da – ako bi država izašla na tržište i odlučila se na emisiju obveznica recimo na period od sedam godina, cijena duga bi mogla da se kreće u iznosu od 6,5 odsto. Na tu bi cijenu trebalo uračunati iznos premija za novo izdanje, jer da bi zainteresovala investitore za novi instrument, država ih mora privući većim prinosom od trenutno dostupnih na međunarodnom tržištu”, navodi Maksimović.
Upoređivanjem ovih stopa, kako ukazuje Maksimović, može se zaključiti da je stopa zaduženje za oko jedan odsto viša u dolarima u odnosu na potencijalna izdanja u eurima. Na to su uticale referentne stope Evropske centralne banke – ECB i stope Federalnih rezervi – FED, odnosno razlika između njih. Maksimović ukazuje da, prema nezvaničnim informacijama, MF namjerava da, odmah nakon zaključenja ove emisije, zaključi valutni SWAP aranžman sa stranim bankama u ukupnom iznosu izdanja emisije, po kojem bi odmah odradili hedžovanje valutnog rizika.
“Navedeni instrument bi sa jedne strane omogućio državi da plaća dug u eurima, a sa druge strane da dobija priliv u dolarima. Iznos aranžmana bi se „poklapao“ sa iznosom zaduženja, a rokovi plaćanja bi odgovarali rokovima iz obveznice. U konačnom bi naša država dobijala dolare po istoj stopi po kojoj se zadužila kroz emisiju obveznica, te bi vršila transferisanje dobijenih dolara za pokriće kamata po obveznici, dok bi sa druge strane plaćala eure stranim bankama po osnovu zaključenog valutnog SWAP, pa bi u krajnjem neto efekat bio samo plaćanje u eurima, čime bi se izbjegao valutni rizik. Trenutna cijena navedenog instrumenta za period dospijeća od sedam godina za dobijanje dolara po stopi od 7,5 odsto, a oko 5,9 odsto u eurima”, objašnjava Maksimović.
Dodaje da bi to značilo da bi Crna Gora od stranih banaka dobijala prilive u dolarima po stopi od 7,5 odsto i koristila ih za plaćanje obaveza po obveznici, dok bi imala obavezu plaćanja u eurima po stopi od 5,9 odsto.
“Na toj osnovi, neto efekat je dug u eurima po stopi od oko 5,9 odsto, čime se u krajnjem postižu značajno bolji uslovi u odnosu na potencijalno primarno zaduženje u eurima, koje bi moglo biti u rasponu od 6,5 do sedam odsto, što će svakako dati reperkusije u manjoj rashodnoj strani budžeta”, ocjenjuje Maksimović.
Ipak, Maksimović vidi potencijalni problem u tome da je rok trajanja SWAP aranžmana kraći od roka dospijeća obveznica.
“Prema informacijama sa tržišta, najduži rok za koji se može fiksirati aranžman može biti do četiri godine, što bi značilo da je u tom periodu državna kasa zaštićena od valutnog rizika, a da se nakon tog perioda mora uraditi nova cijena ovog instrumenta u skladu sa tada važećim uslovima na tržištu. Ovo naravno predstavlja problem nakon isteka roka od četiri godine, ali treba svakako vidjeti nakon izdanja šta je MF u konačnom postiglo i koji je rok trajanja uslova iz SWAP aranžmana”, ukazuje Maksimović.
Drugi nedostatak Maksimović vidi u potencijalnoj slaboj likvidnosti ovog instrumenta na sekundardnom tržištu, imajući u vidu da su do sada crnogorske obveznice na međunarodnom tržištu uglavnom kupovali crnogorski rezidenti.
“Prevashodno kao kupci su se javljale banke i osiguravajuće kuće iz Crne Gore koje su plasirale sredstva u kupovinu navedenog instrumenta mahom iz razloga što isti predstavlja bezrizičnu „risk free“ aktivu, po uspostavljenoj regulativi Centralne banke Crne Gore i Agencije za osiguranje. Imajući u vidu da ulog u crnogorske hartije u dolarima sa stanovišta regulative ne predstavlja bezrizičnu aktivu, očekujem da će navedeno ostaviti za posljedicu smanjenu aktivnost na tržištu koja će dolaziti iz Crne Gore. Imajući u vidu da se gotovo više od polovine svih izdanja crnogorskih obveznica izdatih na međunarodnim tržištima nalazi u vlasništvu crnogorskih rezidenata, sa budućim dospijećima mogla se očekivati veća tražnja za euro izdanjima crnogorskih obveznica, a kako se novi instrument izdaje u dolarima, možemo očekivati rast cijene trenutnih izdanja na međunarodnom tržištu, zbog osnovnih zakona ponude i tražnje”, ocjenjuje Maksimović.
Iz MF su juče saopštili da razmatraju mogućnost emisije obveznica i zaključenja aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama i komercijalnim bankama, kako bi, zavisno od kretanja na tržištu, donijeli adekvatnu odluku kada i u kom obimu će se realizovati aranžmani za potrebe finansiranja budžeta.
Zato, kako navode, stalno analiziraju kretanja na globalnim tržištima i održavaju kontakte sa investitorima, kako bi postigli najpovoljnije uslove u okviru upravljanja javnim dugom.
Izvor:CDM
