Foto:CDT
Neke vlasti na Zapadnom Balkanu svjesno jačaju ekstremizam, dok su neke, od kojih bi
se to moglo i očekivati jer je u njima krajnja desnica, ekstremistički narativ utišale, što
govori da jačanje ekstremističkih narativa zavisi od vlasti i njenih institucija, poruka je sa
drugog panela Nacionalne platforme za sprječavanje ekstremizma koju je organizovao
CDT.
Govoreći o ekstremizmu u državama regije, odnsono polarizaciji u društvu, filozof i
politički analitčar sa Kosova Škeljzen Malići je ukazao da u toj državi polarizacije
ima ali da nije snažna kao u drugim zemlhama.
“Kosovo je mirnija oaza od regiona, ali imamo unutrašnju blokadu pošto smo mlada
demokratija. U suštini institucionalni život nije siguran, kosovsko društvo je bilo
podijeljeno i kad smo bili najhegemonizovaniji. Danas je ista podjela kao ranije, samo
su se promijenili akteri. Na Kosovu imamo trenutno drugu vrstu blokade da se institucije
ne poštuju ili zaobilaze. Imamo situaciju da tri mjeseca ne može da se konstituiše
Skupština zbog jedne proceduralne stvari”, naveo je on.
Poslanica u Narodnoj skupštini Srbije Biljana Đorđević istakla je da u toj zemlji
nema ni pokušaja, makar i nespretnog, institucionalnog odgovora na ekstremizam.
“Zapravo, imamo jednu vrstu potpune inverzije, gdje govor mržnje dolazi od samog vrha
vlasti, gdje jedna vrlo opasna relativizacija koja je u proteklih deset dana bila vidljiva u
slučaju nacizma”, kazala je Đorđević.
“Imali smo situaciju da se transparent “Bolje ćaci, nego naci” našao na Niškoj tvrđavi, sa
sve svastikom koja nije bila precrtana. Bilo je jasno da je to djelo povezano sa Srpskom
naprednom strankom, koja je na vlasti. Iako je to zabranjeno zakonima koje imamo, nije
bilo reakcije institucija na tako nešto. Imamo govore opozicije i zgrožavanje javnosti, ali
izostaje reakcija institucija. Nakon nekoliko dana, pojavio se takav veliki transparent sa
precrtanom svastikom ispred Narodne skupštine, jer se saznalo da je to zakonom
zabranjeno”, dodala je ona.
Đorđević kaže da sa takvom revitalizacijom nečega što je nacizam, trivijalizacijom toga i
tvrdnjama da su oni koji protestuju izdajnici države, nacisti, fašisti, onemogućava da se
institucije razviju i reaguju. “Ali ne samo da onemogućavamo institucije da razviju
mogućnosti da reaguju na tako nešto, nego trivijalizacijom onesposobljavamo društvo
da reaguje kada se stvarno suoči sa stvarnim prijetnjama, sa stvarnim pokretima koji su
neonacistički, rasistički. Nemamo institucionalni odgovor, imamo pokušaj društvenog
odgovora” , kazala je Đorđević.
Bojan Glavašević, osnivač Greyhound advisory i bivši zastupnik u hrvatskom
saboru kaže da ne vidi da ekstremistički narativi u Hrvatskoj rastu.
“Oni jesu dio vladajuće većine, ali za razliku od ranije, iako je krajnja desnica u koaliciji
sa HDZ-om, taj ekstremistički narativ je utišan jako, što je pomalo apsurdno. To ima
veze sa tim što naš premijer nije autentično nacionalista i to ne trpi, ali nemamo
garancije da će onaj koji dođe nakon njega biti isti takav”, rekao je Glavašević.
Podsjetio je da je prije par dana izašao izvještaj Evropske komisije o zločinima i govoru
mržnje u Hrvatskoj i da tu postoji nekakva konstanta kada su u pitanju mete. “Dakle,
uvijek su tu Romi, Srbi, LGBT zajednica, u posljednje vrijeme jevrejska zajednica su
mete takvih napada. Ali, generalno u Hrvatskoj ja vidim neko smanjivanje toga”, dodao
je Glavašević.
Nedobronamjerni akteri nijesu, kakao navodi on, ekskluzivni za Crnu Goru. “Naći ćete ih
u svakoj demokratiji, pogotovo mladoj kakve sve naše jesu i oni fundamentalno će
iskoristiti svaku situaciju da okrenu taj trend unazad. Mislim da je puno važnije to što se
radikalizacija maknula iz velikih “mainstream” stranaka, to je proizvodilo mikrosocijalni
efekat koji je bio problematičan do mjere da je bilo teško nositi se s njime” kazao je
Glavašević i dodao da su se policija i sudska praksa u Hrvatskoj ipak stabilizovale.
“Imate institucije za koje znate da će, kad neko iskoristi ustaški pozdrav, da će policija
reagovati i da će sudska praksa to reflektovati kao nešto što se ipak kažnjava. Velikim
dijelom na tom putu nam je pomogla EU”, zaključio je on.
Đorđević je kazala da je kod studenata koji protestuju u Srbiji posebno zanimljivo što su
među sobom različiti ideološki i što jako vode računa da očuvaju svoje jedinstvo.
“Nama, kao starijoj generaciji, u početku je bilo neobično da prihvatimo miks različitih
simbola, ali je bila vrlo značajna reaproprijacija tih nacionalnih simbola. Ne u smislu
otetih i isključivo nacionalističkih, nego kao naših, patriotskih, koji su u suštini građanski
– od zastave, himne, kola koja se igraju paralelno sa drugim muzikama”, kazala je
Đorđević.
Glavašević, čiji je otac, novinar Siniša Glavašević ubijen u Vukovaru tokom rata, naveo
je da nacionalizam dijeli ljude na “nas i njih” i stvara neprijatelje.
“Nacionalizam funkcioniše na konstruisanju nas i njih i oni su naši neprijatelji, kakvi god
oni bili. Istovremeno mi konstruišemo sopstveni identitet i mi nismo kao oni i oni nisu
kao mi. I na tom nekom najvišem nivou ta priča onda bude vrlo učinkovita. Ali na nivou
ličnih priča smo otvorenih čuti da je neko proživio nešto što je bilo teško, iako je možda
ta osoba bila na drugoj strani, možda mogu čuti šta ta osoba ima reći, na trenutak da se
izmaknem iz sopstvenog iskustva… Na tom nivou ljudskom negdje možemo da se
nađemo. Ne moramo da se složimo oko svega, ali to može biti temelj da ta mržnja
otupi”, zaključio je Glavašević.
Malići je podsjetio da je od osamdesetih godina sam bio u svim inicijativama dijaloga i
razgovara između Albanaca i Srba, da je pravio i izložbe u Beogradu devedesetih
godina, pa poslije rata književne večeri, predstave.
“Nisam saglasan sa osudama Evropske unije, ona je pokušavala šta može. Mislim da
su na individualnom i grupnom planu postojali kontakti srpske i kosovske alternativne
scene koji nisu nikad ni prestali, postoje neki centri moći koji guraju na drugu stranu.
Postoje u politici vrhunski prevaranti kao što je Vučić, on je sve obećavao i jednoj i
drugoj strani. Ključ stabilnosti Balkana je pomirenje – srpsko i albansko”, rekao je on.
Autor:Radiotitograd.me
