Foto:Printscreen
Amerikanci su birali predsjednika države između aktuelne potpredsjednice demokratkinje Kamale Haris i bivšeg predsjednika republikanca Donalda Trampa. Za pobjedu je potrebno 270 elektorskih glasova koje delegiraju savezne države. Republikanci će pokušati da na ovim izborima zadrže kontrolu nad Predstavničkim domom i osvoje dovoljno mjesta u Senatu SAD kako bi u potpunosti kontrolisali zakonodavnu vlast. Borba za većinu u Senatu je takođe neizvjesna, iako anketari favorizuju republikance. Pored predsjedničkih i kongresnih izbora, Amerkanci glasaju i za lokalne zvaničnike, sudije i različite političke inicijative.
Analitičari ocjenjuju da bi 60. izbori, čiji ishod iščekuje cijela planeta, mogli da budu presudni za američku politiku. Oko 80 miliona Amerikanaca je već glasalo ranije, ili poštom, a gledaće se rezultati glasanja u sedam ključnih država – Nevadi, Arizoni, Džordžiji, Sjevernoj Karolini, Viskonsinu, Mičigenu i – prije svih – Pensilvaniji. Da bi se neko kandidovao za predsjednika Amerike mora da bude stariji od 35 godina, rođen kao Amerikanac i da u toj zemlji živi posljednjih 14 godina.
Kamala Haris dobila 2. kongresni okrug u Nebraski i jedan elektorski glas
Kamala pobijedila u Novom Meksiku, Virdžiniji, na Havajima
Kamala Haris osvojila je Novi Meksiko i još pet elektorskih glasova broju demokrata. Ona je pobijedlila i u Virdžiniji osvojila 13 elektorskih glasova.
Haris je osvojila i četiri elektorksa glasa na Havajimai.
Donald Tramp osvaja Sjevernu Karolinu, Kamala Haris Oregon
Tramp je pobijedio u saveznoj državi Sjeverna Karolina i dobio 16 elektorskih glasva.
Kamala Haris pobijedila je u Oregonu i dodala osam elektorskih glasova svom broju.
Kamali Kalifornija i Vašington, Trampu Ajdaho
Kamala Haris pobijedila u Kaliforniji i dobila 54 elektorska glasa. Haris je osvojila i 12 elektorskih glasova Vašingtona.
Tramp je pobijedio u Ajdahu dodajući četiri glasa elektora svom broju.
Kamila dobila Mejn
Kamala Haris osvojila Mejn i jedan elektorski glas.
Trampu pripali Kansas i Ajova
Tramp je odnio pobjedu u Kansasu i dobio šest elektora. Republikanski kandidat je osvojio Ajovu i šest elektora.
Kamala dobila Kolorado i Distrikt Kolumbija
Kamala Haris je, kako javlja AP, pobijedila u Koloradu i dodila 10 elektora. Njoj je pripao i Distrikt Kolumbija, sa tri elektorska glasa.
Trampu pripao Misuri, Montana i Juta
Tramp je pobijedio u Misuriju i osvojio 10 elektorskih glasova, u Juti je dobio šest elektora, a u Montani tri.
Nema iznenađenja kako se birališta zatvaraju
Dosadašnji rezultati nisu bili iznenađeni jer su birališta u većem dijelu zemlje zatvorena.
Tramp je pobijedio u republikama naklonjenim državama, uključujući Floridu, Alabama, Misisipi i Teksas, dok je Haris osvojila dio Nove Engleske i sjeveroistoka, uključujući Nju Džersi i Njujork.
U međuvremenu, pažnja gravitira ka istočnim državama Džordžija, Sjeverna Karolina i Pensilvanija.
Haris pobijedila u Delaveru
Kamala Haris pobijedila je u Delaveru i osvojila tri elektorska glasa.
Tramp osvaja Ohajo i Teksas
Tramp je osvojio Ohajo i dobio još 17 elektorskih glasova. Pobuijedio je u Teksasu u pripalo mu je 40 elektorskih glasova.
Tramp pobijedio u Nebraski i Sjevernoj Dakoti, Južnoj Dakoti, Lujzijani i Vajomingu i Kamala u Njujorku
Tramp je pobijedio je u Nebraski dobivši dva glasa elektorskog koledža. On je i u Sjevernoj Dakoti osvojio tri elektorska glasa. Prema navodima AP-a Tramp je osvojio i Južnu Dakotu, Lujzijanu i Vajoming.
Kamala Haris pobijedila u Njujorku u utorak, dobivši 28 elektorskih glasova.
Haris dobila Ilinois
Haris je pobijedila u Ilinoisu i dobila 19 elektorskih glasova za demokrate, piše AP.
Kamala Haris osvaja Nju Džersi, Tramp Arkanzas
Potpredsjednica Kamala Haris osvojila je 14 elektorskih glasova u Nju Džersiju. Bivši predsjednik Donald Tramp obezbedio je šest elektorskih glasova Arkanzasa, pobjedivši u toj državi sa velikim brojem republikanaca na trećim predsjedničkim izborima zaredom.
Tramp pobijedio u državama na jugu, Haris na sjeveroistoku, projekcije medija
Kandidat republikanaca Donald Tramp pobijedio je u Misuriju, Misisipiju, Alabami, Oklahomi, Tenesiju, Južnoj Karolini i na Floridi, prema projekcijama AP-a i Rojtersa.
S druge strane, Haris je, prema tim projekcijama, pobijedila u Konektikatu, Merilendu, Masačusetsu i na Roud Ajlendu.
Ti rezultati, kao i sve dosadašnji su u skladu s očekivanjima.
Pobjeda Trampa u Južnoj Karolini
Glas Amerike predviđa da će republikanski kandidat Donald Trampa pobijediti u Južnoj Karolini koja donosi devet elektorskih glasova.
Trijumf Kamale Haris u Merilendu i Masačusetsu
Kamala Haris će, prema projekciji Glasa Amerike, pobijediti u Merilendu (10), Konektikatu (sedam), Roud Ajlendu (četiri) i Masačusetsu (11).
Tramp osvaja Floridu, Tenesi, Alabamu i Oklahomu
Donald Tramp će, prema projekcijama Glasa Amerike, osvojiti Misisipi (šest glasova), Alabamu (devet), Oklahomu (sedam), Tenesi (11) i Floridu (30).
Ključna Pensilvanija među državama koje uskoro završavaju glasanje
U dva sata po srednjoevropskom vremenu završava se glasanje u nizu država koje zajedno nose 171 elektora.
Tada se glasanje završava u Alabami, Konektiketu, Okrugu Kolumbija (grad Vašington), Delaveru, Floridi, Ilinoisu, Mejnu, Merilendu, Masačusetsu, Misisipiju, Misuriju, Nju Hempširu, Nju Džersiju, Oklahomi, Pensilvaniji, Roud Ajlandu i Tenesiju.
Od ovih država za ishod izbora najvažnija bi mogla biti Pensilvanija.
U toj državi je prije četiri godine pobijedio Džo Bajden. Međutim, 2106. u duelu s Hilari Klinton u Pensilvaniji je pobijedio Donald Tramp.
U pola dva po centralnoevropskom vremenu glasanje je završeno u Sjevernoj Karolini, Ohaju i Zapadnoj Virdžiniji. Te tri države ukupno nose 37 elektora.
Kako se broje glasovi na američkim izborima?
U Sjedinjenim Državama, nacionalni izbori se organizuju po državama, sa 50 različitih sistema za registraciju birača i različitih odluka o tome kako i kada ti glasači izlaze na birališta. U izbornoj noći svaka država broji svoje glasove i objavljuje rezultate.
Tramp uvjerljivo vodi u Indijani i Kentakiju
Broje se glasovi u Indijani i Kentakiju. Riječ je o saveznim državama koje su sigurne za Republikansku stranku.
U Indiani koja nosi 11 elektora prebrojan je jedan odsto glasova. Trump trenutno ima 70,7 odsto glasova, a Haris 27,6 odsto.
U Kentakiju koji nosi osam elektora prebrojano je 1,9 odsto glasova. Trump trenutno ima 65,1 odsto glasova, a Haris 33,7 odsto.
Glasanje u svemiru
Četiri astronauta NASA-e koji žive na Međunarodnoj svemirskoj stanici tražili su da glasaju u odsustvu uoči izbornog dana. Dvoje astronauta, Buč Vilmor i Suni Vilijams, borave na stanici od juna. Oni su letjeli kao probni piloti na Boingovoj kapsuli Starlajner. Ali misija im se produžila sa osam dana na osam mjeseci nakon što je NASA riješila da problematičnu kapsulu vrati na Zemlju. Astraonuati će se vratiti kući sljedećeg godine, svemirskom letjelicom Spejs Eks.
Kamala Haris pozvala Amerikance da izađu na izbore
Demokratska kandidatkinja na predsjedničkim izborima u SAD Kamala Haris pozvala je danas Amerikance da „izađu i glasaju“ tokom intervjua na lokalnom radiju u Džordžiji.
Kamala Haris pozvala Amerikance da izađu na izbore
Demokratska kandidatkinja na predsjedničkim izborima u SAD Kamala Haris pozvala je danas Amerikance da „izađu i glasaju“ tokom intervjua na lokalnom radiju u Džordžiji.
„Ohrabrujem sve da izađu i glasaju“, rekla je Kamala Haris ocjenjujući da su današnji izbori „prelomna tačka“.
Prema njenim riječima, ona i njen protivnik, republikanac Donald Tramo nude „dvije veoma različite vizije budućnosti nacije“.
Nacionalni izbori se organizuju po državama
U Sjedinjenim Državama, nacionalni izbori se organizuju po državama, sa 50 različitih sistema za registraciju birača i različitih odluka o tome kako i kada ti glasači izlaze na birališta.
U izbornoj noći svaka država broji svoje glasove i objavljuje rezultate, prenosi Glas Amerike.
Tramp glasao na Floridi
Kandidat Republikanske stranke na 60. predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama Donald Tramp glasao je danas u pratnji svoje supruge Melanije, prenosi CNN.
Tramp je svoje biračko pravo iskoristio na Floridi.
Nakon glasanja je rekao da je zadovoljan zbog velikog odziva birača, rekavši da je „vrlo počašćen“ saznanjem o dugim redovima.
Stigli su prvi rezultati izbora u SAD
Tradicionalni prvi izborni rezultat na američkim predsjedničkim izborima 2024. stigli su iz malog sela Diksvil Noč, na sjevernom dijelu Nju Hempšira.
Rezultat je mrtva trka: tri glasa za Kamala Haris i tri za Donalda Trampa, prenosi Gardijan.
Bilo je potrebno otprilike 12 minuta da se prebroje i ovjere glasovi šestoro stanovnika ove male zajednice u blizini kanadske granice, koja je decenijama glasala u ponoć na dan izbora.
Rezultat označava značajan pomak u odnosu prije četiri godine, kada je svih pet glasova otišlo Džou Bajdenu.
Diksvil Noč, u Bijelim planinama, započeo je svoje prijevremeno glasanje 1960.
Tradicija je nastala u obližnjem gradu Hart’s Location, kako bi se izašlo u susret radnicima na željeznici koji su morali da budu na poslu prije uobičajenog vremena za glasanje.
Iako gradski rezultat ne predviđa uvijek konačnog pobjednika – 2016. godine Hilari Klinton je pobijedila Trampa sa četiri glasa prema dva – ovog puta rezultat odgovara onome što većina anketa kaže da su izuzetno tijesni izbori i ravnomerno podijeljeno biračko tijelo.
„Ovo je normalno“, rekao je Tom Tilotson (79) za Njujork tajms, prenosi Danas.rs.
Njegov otac, Tilotson, započeo je tradiciju ranojutarnjeg glasanja u svom hotelu Balsams Grand Resort 1960. godine, stekavši besplatan publicitet jer je dozvoljavao novinarima da koriste hotelske telefone da prijave prebrojavanje glasova, mnogo prije nego što su bile dostupne izlazne ankete iz drugih oblasti.
Svih šestoro stanovnika koji su glasali na ovogodišnjim izborima žive u nekadašnjem hotelu.
Jedan od njih, Skot Maksvel, izrazio je iznenađenje zbog neočekivanog podijeljenog rezultata.
„Nisam očekivao ovakav ishod, rekao je za Njujork tajms.
Les Oten, još jedan glasač, rekao je za CNN da je rano objavljivanje rezultata „lekcija iz građanskog prava za zemlju“, dodajući: „Ako možemo da pomognemo ljudima da izađu i shvate da je glasanje važan dio njihovog prava kao američkog građanina, to je možda ključ za ono što radimo“.
Rezultati s Floride bi mogli biti poznati rano ujutro
Prema državnom sekretaru Floride Cordu Birdu, do ponedjeljka je 8.3 miliona stanovnika Floride glasalo prijevremeno i putem pošte, a jutros je više od 560.000 stanovnika već glasalo na dan izbora. Bird je tijekom jutarnjeg brifinga potvrdio da su svih 67 izbornih nadzornika izvijestili o normalnim aktivnostima i da su sva biračka mjesta otvorena bez prijavljenih problema. Rezultati izbora na Floridi trebali bi biti poznati večeras, odnosno rano ujutro po hrvatskom vremenu.
Bird je takođe odgovorio na pitanja o incidentu u okrugu Miami-Dade, gdje je pronađena kutija i torba s glasačkim listićima za prijevremeno glasanje na cesti. Objasnio je da je riječ o nenamjernoj grešci zbog pada listića s kamiona, naglašavajući politiku nulte tolerancije u pogledu integriteta izbora te dodao kako je problem brzo riješen zahvaljujući bezbjednosnim mjerama.
Osim toga, komentarisao je i nedavni incident kod glasačkog mjesta u Jacksonvilleu, gdje je uhapšen 18-godišnjak koji je navodno “mahao mačetom” izvan mjesta za prijevremeno glasanjje. Bird je izjavio da će uvijek biti “glupana na izborima,” pohvalivši policiju Neptune Beacha za brzo rješavanje situacije.
Za Floridu se očekuje da će pobjedu odnijeti Tramp, no ne s velikom razlikom.
Tehničke poteškoće na izborima u Pensilvaniji
U Pensilvaniji, tokom četvrtog sata dana izbora, prijavljeni su tehnički problemi u okrugu Cambria. Prema jednoj od glasača, Jeseni Anderson, glasački strojevi i skeneri nijesu ispravno radili, zbog čega su birači bili primorani ostaviti svoje listiće licem prema dolje ili ih staviti u pretinac ispod skenera.
Ove tehničke poteškoće potvrđene su i putem objava na platformi X (bivšem Tviteru). U saopštenju izborni odbor okruga Cambria naveo je da je riječ o “softverskom kvaru” koji je spriječio skeniranje nekih listića, te je podnio sudski zahtjev za produženje vremena glasanja u okrugu, koji se nalazi u blizini Pitsurga.
Iz odbora su naglasili da birači ne trebaju odustati od glasanja te da će svi ispunjeni listići biti prihvaćeni, osigurani i prebrojani. Problemi su takođe prijavljeni u okrugu Alegheni, gdje je došlo do kašnjenja dolaska izbornih zvaničnika na nekoliko biračkih mjesta.
Javio se Bajden
Američki predsjednik Džozef Bajden pozvao je američke glasače da “stvaraju istoriju” izborom Kamale Haris kao svoje nasljednice dok provodi miran dan izbora u Bijeloj kući. U objavi na platformi X, Bajden je poručio: “Idi glasaj.”
Bajden, koji je odustao od utrke u julu i podržao Kamalu Haris, suočio se s pozivima na povlačenje nakon napete rasprave s Donaldom Trampom. Nakon vikenda u Delawareu i završnog predizbornog pojavljivanja u Pennsylvaniji, Bajden se vratio Vašington, gdje će pratiti izbore i čekati hoće li njegova nasljednica postati potpredsjednica Haris ili će vlast ponovno preuzeti Donald Tramp.
Prva dama Džil Bajden započela je dan u Vilmingtonu, Delaware, gdje će glasati prije povratka u Vašiington večeras. Prema izvorima iz Bijele kuće, predsjednik i prva dama će rezultate pratiti u Bijeloj kući s dugogodišnjim saradnicima i višim osobljem.
Šta su elektori i kako biraju predsjednika SAD
Američki izborni sistem bitno se razlikuje u odnosu na ono što smo navikli. Umjesto neposrednog biranja glasovima građana, predsjednika SAD zapravo biraju elektori iz svake savezne države, koji se potom po automatizmu izjašnjavaju o kandidatima.
Tramp je u završnom govoru napao Kamalu i Bajdena: Mi ćemo spasiti Ameriku
Tramp je upravo završio miting u Van Andel Areni u Grand Rapidsu u Mičigenu. Njegov poslednji miting vratio je na glavne teme njegove kampanje – ekonomiju i imigraciju.
Ponovio je neka od svojih predizbornih obećanja, uključujući da želi smrtnu kaznu za svakog migranta koji ubije službenika zakona ili američkog državljanina.
Bivši predsjednik je takođe proveo veći dio govora kritikujući Kamalu Haris i Džoa Bajdena i njihovu politiku u protekle četiri godine, ali je naglasio svoju ambiciju da „riješi svaki problem sa kojim se Amerika suočava“.
“Mislim da ćemo postići sjajan rezultat“, rekao je okupljenima. „Mislim da ćemo pobijediti u Mičigenu.
Na kraju koncerta na bini su mu se pridružila i djeca.
“Konačno, vašim glasanjem, zbacićemo Kamalu i spasićemo Ameriku. Smanjićemo vam poreze i inflaciju, snizićemo cijene, podići plate i vratiti hiljade fabrika nazad u Ameriku i nazad. u Mičigen, a mnogo toga će se desiti sa mojom omiljenom riječju – carina“, rekao je uz aplauz publike.
Ankete govore da je borba blizu, ali bi pobjednik mogao da bude ubjedljiv
Čak i pod najboljim uslovima, ankete mogu biti pogrešne.
Anketari prilagođavaju svoje neobrađene podatke na osnovu pretpostavki o tome ko će zapravo izaći na izbore, ko će ostati kod kuće i da li će prikupljene informacije tačno odražavati opštu glasačku javnost, piše Bi-Bi-Si.
Ishod tih pretpostavki može dramatično da promijeni rezultate ankete – i to bez uzimanja u obzir da svaka anketa ima osnovnu statističku „graničnu grešku“.
Ankete u ovoj predsjedničkoj trci – posebno u ključnim državama u kojima se vodi najveća borba – pokazuju statistički ujednačenu situaciju koja je u granicama greške, čak i bez računanja izbora anketara kako da prilagodi rezultate.
To znači da je, barem prema anketama, suštinski nemoguće reći da jedan ili drugi kandidat ima veće šanse za pobjedu.
Ali to takođe ne znači da, kada se sve završi, neće biti jasnog pobjednika, jer sve prekretnice mogu da prevagnu u korist jednog kandidata – što se, zapravo, često dešava.
Šef NATO-a: Ostaćemo ujedinjeni ko god pobijedi na američkim izborima
NATO će ostati ujedinjen bez obzira na to ko pobijedi na američkim izborima, rekao je šef NATO-a Mark Rute u Berlinu, dok saveznici Vašingtona nervozno iščekuju ishod glasanja.
Rezultati iz malog američkog sela: Haris 3, Tramp 3
Glasači u američkom selu Dixville Notch otvorili su izborni dan u prvim minutama utorka s izjednačenim brojem glasova, odražavajući nevjerojatno tijesne nacionalne ankete u utrci za Bijelu kuću.
Feniksov let Donalda Trampa
Donald Džon Tramp ima 78 godina. Rođen je 14. juna 1946. godine u Njujorku. Uz Džozefa Bajdena, najstariji je predsjednik SAD.
Trampov otac, Fred, bio je uspješan trgovac nekretninama, što je navelo Donalda da se uključi u porodični biznis.
Tramp je diplomirao ekonomiju na Univerzitetu Pensilvanije 1968. godine, a tokom sedamdesetih je preuzeo porodičnu kompaniju i proširio poslovanje kupovinom luksuznih nekretnina na Menhetnu, poput Tramp kule.
Popularnost je stekao tokom devedesetih, a medijski je zapažen i kao producent i voditelj rijaliti šoua “Šegrt”, koji se emitovao od 2004. do 2015. godine.
Kao kandidat Republikanske stranke, izabran je za 45. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država 2016. godine, pobijedivši Hilari Klinton. Sprovodio je politiku “Amerika na prvom mjestu”, fokusirajući se na trgovinske sporazume i imigracionu reformu.
Tramp je 2020. izgubio na izborima od Džozefa Bajdena, ali nije priznao poraz i nije došao na inauguraciju nasljednika, suprotno običajima. Štaviše, sudi mu se za navodno podsticanje nemira u Vašingtonu 6. januara 2021. godine, kao i za nepoštovanje Ustava i izbornih zakona, nedolično ponašanje i seksualno uznemiravanje.
Iako se vjerovalo da je njegova karijera okončana odlaskom iz Bijele kuće, Tramp se vratio u trku i bez većih problema osvojio republikansku nominaciju za predstojeće izbore.
Kampanju za aktuelne izbore obilježio je atentat 13. jula u Pensilvaniji, kada je jedan posjetilac skupa ubijen, a Tramp lakše ranjen, dok je policija ubila atentatora. Sumnja se da je još jedan takav napad u poslednjem trenutku spriječen u septembru, u Teksasu.
Oženjen je Melanijom Tramp i ima petoro djece iz tri braka.
Kamala Haris – “kec iz rukava” demokrata
Iako je dugo u politici, bila je savezna senatorka i aktuelna je potpredsjednica SAD, Kamala Haris do prije par meseci nije bila ime koje Amerikanci lako prepoznaju.
Kada je u julu Džozef Bajden odustao od kandidature i predložio da ga zamijeni Harisova, najveći posao njene kampanje bio je da je birači upoznaju.
Kamala Haris ima 60 godina, rođena je 20. oktobra 1964. godine u Ouklandu, u Kaliforniji.
Njena majka, Šjamala Gopalan, bila je naučnica porijeklom iz Indije, a otac, Donald Haris, profesor ekonomije sa Jamajke. Zbog toga se smatra pripadnicom i azijskoameričke i afroameričke manjine.
Diplomirala je pravo na Univerzitetu Hauard i Pravnom koledžu Univerziteta Kalifornije u Hejstingsu.
Karijeru je započela kao zamjenica okružnog tužioca u okrugu Alameda, a 2003. godine postala je okružni tužilac San Franciska. Godine 2010. izabrana je za državnog tužioca Kalifornije, postavši prva žena i prva osoba afroameričkog i azijskog porijekla na toj poziciji.
Kao senatorka Kalifornije od 2017. do 2021. godine, zalagala se za reformu krivičnog pravosuđa i zdravstvenu zaštitu.
U januaru 2021. postala je 49. potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država, prva žena i prva osoba afroameričkog i azijskog porijekla na toj funkciji.
Tokom kampanje, koju je preuzela od Bajdena, fokusirala se na pitanja socijalne pravde, prava žena i imigracionu reformu.
Udata je za advokata Daglasa Emhofa od 2014. godine i maćeha je njegovoj djeci iz prethodnog braka.
Elektorski koledž – glasnik američkih birača
Predsjednika i potpredsednika Sjedinjenih Američkih Država ne biraju građani neposredno, već svojim glasom biraju elektore u matičnoj državi, koji se potom izjašnjavaju o kandidatima u prestonicama tih saveznih država, obrazajući instituciju Elektorskog koledža.
Zapravo, kada američki građanin glasa, on poručuje predstavnicima svoje savezne države, odnosno delegatima, za koga treba da glasaju.
Pobjednik je kandidat koji osvoji 270 elektorskih glasova od ukupno 538. Svaka savezna država ima određeni broj elektorskih glasova, proporcionalan broju njenih članova u Kongresu – kongresmena i senatora. Donji prag su dva senatora i jedan kongresmen iz svake savezne države.
Kandidat koji dobije većinu glasova u određenoj državi obično osvaja sve elektorske glasove te države, osim u slučaju Mejna i Nebraske, gdje elektori mogu biti podijeljeni.
Predsjednik, tako, može da postane i neko ko dobije manje glasova ukupno, što se dogodilo 2016. godine kada je Tramp pobijedio Hilari Klinton.
Istorija SAD pamti takvu pobjedu i Džordža Buša mlađeg nad Alom Gorom 2000. godine.
Pobjednik je onaj kandidat koji prvi dođe do 270 elektorskih glasova
Kada se utvrde glasovi novembarskih izbora, oni se prenose na elektore koji posle izbora odlaze u Vašington, gdje se, formalno, bira predsjednik.
Elektori imaju nepisanu obavezu da poštuju volju građana, ali se događalo da su pojedini elektori kroz istoriju kršili pravilo, iako takvi presedani nikada nisu uticali na sam ishod izbora.
Ako nijedan kandidat ne osvoji potrebnih 270 elektorskih glasova, Predstavnički dom bira predsednika među tri kandidata s najviše elektorskih glasova.
To se dogodilo dva puta. Najprije je 1800. godine tako izabran Tomas Džeferson, a potom i 1824, kada je između četiri kandidata izabran Džon Kvinsi Adams, koji je i inače osvojio više glasova od ostalih.
Istorijski, većina država je tradicionalno opredijeljena za jednu od stranaka, pa se kampanja fokusira na nekoliko kolebljivih država (swing states), gdje ishod glasanja nije očekivan.
Za razliku od, na primjer, Kalifornije gdje obično pobjeđuju demokrate ili Teksasa koji je uobičajeno republikanski, kolebljive države mijenjaju raspoloženje i mogu preći s jedne strane na drugu.
Na izborima 2024. godine, ključne kolebljive destinacije na izbornoj mapi su Arizona, Džordžija, Mičigen, Nevada, Sjeverna Karolina, Pensilvanija i Viskonsin.
Moguće je i da još neka od 50 saveznih država promijeni stranu i stranačku boju, ali ankete govore da su izbori u ovih sedam najneizvjesniji.
Poseban izazov je takozvano rano glasanje i glasanje poštom, na šta se na ovim izborima odlučilo skoro 80 miliona stanovnika.
Budući da su na tekućim izborima ranije i glasanje poštom izuzetno popularni, moglo bi da se oduži objavljivanje rezultata, zato što u državama brojanje počinje po zatvaranju birališta, što je slučaj i sa Pensilvanijom, ključnoj među kolebeljivim državama.
Izvor:CDM
