Ratni papa Pio XII je već 1942. znao detalje o nacističkom pokušaju istrebljenja Jevreja u holokaustu, prema pismu pronađenom u vatikanskim arhivima koje se kosi sa službenim stavom Svete Stolice da su informacije koje je Vatikan tada imao bile nejasne i neprovjerene.
Požutjelo pismo otkucano na pisaćoj mašini, koje je u nedjelju objavio talijanski list Korijere dela sera, vrlo je značajno jer ga je otkrio vatikanski arhivist i objavio uz poticaj činovnika Svete Stolice.
Pismo od 14. decembra 1942. napisao je otac Lother Koenig, isusovac koji je sudjelovao u antinacističkom otporu u Njemačkoj, a naslovljeno je na ličnog Papinog sekretara u Vatikanu, oca Roberta Leibera, također Njemca.
Vatikanski arhivar Đovani Koko rekao je da je važnost pisma “ogromna” i da je “jedinstven slučaj” jer pokazuje da je Vatikan imao informacije da su radni logori zapravo tvornice smrti.
U pismu Kenig poručuje Leiberu kako izvori potvrđuju da je oko 6000 Poljaka i jevreja dnevno ubijano u “SS-pećima” u logoru Belzek kod Rava-Ruske, tada dijelu Poljske koji je njemačka okupirala, a danas je u Ukrajini.
– Novost i važnost ovog dokumenta proizlazi iz činjenice da smo sada sigurni kako je Katolička crkva u Njemačkoj poslala Piju XII tačne i detaljne vijesti o zločinima nad Jevrejima, rekao je Koko za Korijere u članku naslovljenom “Pio XII je znao”.
Na pitanje novinara italijanskih novina pokazuje li pismo da je Pio znao, Koko je odgovorio: “Da, i ne samo od tada.”
Nesortirani dokumenti
U pismu se spominju još dva nacistička logra Aušvic i Dahau i iz njega proizlazi da postoje i druga pisma između Keniga i Leibera koja su izgubljena ili nisu još pronađena.
Pristalice Pija kažu da je radio iza kulisa kako bi pomogao Jevrejima i da se nije oglasio kako bi spriječio da se pogorša situacija za katolike u Evropi koju su okupirali nacisti.
Kritičari kažu da nije imao hrabrosti progovoriti o informacijama koje je imao uprkos molbama savezničkih sila koje su se borile protiv Njemačke.
Pismo je bilo među dokumentima za koje je Koko rekao da se nesortirani čuvaju u vatikanskom Državnom arhivu i da su tek nedavno predani središnjem arhivu u kojem radi.
Suzane Braunn-Fleming, direktorica međunarodnih akademskih programa u američkom Memorijalnom muzeju holokausta u Vašingtonu, rekla je Rojtersu da objavljivanje pisma pokazuje da Vatikan ozbiljno shvata izjavu pape Franje da se “Crkva ne boji povijesti”.
Franjo je 2019. naredio da se otvori arhivska građa iz razdoblja Drugog svjetskog rata.
– Postoji i želja i podrška za pažljivom procjenom dokumenata iz naučne perspektive, bilo povoljne ili nepovoljne u onome što dokumenti otkrivaju, rekla je.
U odgovoru putem e-maila Rojtersu, Dejvid Kercer, dobitnik Pulicerove nagrade i autor knjige “Papa u ratu” iz 2022. rekao je da je Koko “vrhunski, ozbiljan naučnik”.
Braunn-Fleming, Koko i Kercer učestvovaće na velikoj konferenciji o Piju i holokaustu sljedećeg mjeseca na Papinskom univerzitetu Gregoriana koju sponzorišu katoličke i jevrejske organizacije, Stejt Department te izraelske i američke istraživačke grupe za holokaust.
Izvor: Hina/HRT
