Foto:Pixabay
U svjetskim morima i okeanima nalazi se više od 150 miliona tona plastičnog otpada, a svake godine u njima u prosjeku završi 10 miliona tona. Prema istraživanjima, do 2050., u morima bi moglo biti više plastike nego ribe.
Istovremeno mikroplastika, sitne čestice koje nastaju razgradnjom većih plastičnih predmeta, sve više prijete zdravlju ljudi i očuvanju ekosistema.
Nalaze se u zraku koji udišemo, vodi koju pijemo i hrani koju jedemo. Kineski naucnici objavili su rezultate istraživanja sprovedenih na miševima, prema kojima je utvrđeno da su neke veće čestice mikroplastike usporile dotok krvi u mozak. Zasad nije utvrđeno događa li se isto i kod ljudi.
U prosjeku se u svijetu proizvede 430 miliona tona plastike na godinu, dvije trećine od toga iskoristi se jednom, samo devet posto se reciklira. Kratak životni ciklus plastičnih proizvoda ima posljedice; svaki dan u okeane, rijeke i jezera baci više od 2 hiljade kamiona.
Plastika je vrlo izdržljiva. Zavisno od uslova , može se razgrađivati između stotinu i hiljadu godina, možda i više. Mikroplastika je otkrivena u ljudskim organima, izaziva zabrinutost zbog mogućih zdravstvenih rizika, pojasnio je Luis Vayas Valdivieso, predsjednik međuvladina pregovaračkog odbora UN-a.
Kina proizvodi najviše plastike, Indija najviše zagađuje
Kina je najveći proizvođač i potrošač plastike, a Indija, najveći proizvođač plastičnog otpada.
“Hoćemo li se suočiti s krizom ili ćemo dopustiti da interesi petrohemijske industrije i fosilnih goriva ugroze napredak? Bez hitnih mjera proizvodnja plastike utrostručit će se do 2050. pojačavajući klimatsku krizu, ugrožavjući ekosisteme i ugrožavajući zdravlje ljudi, kazao je Graham Forbes, voditelj izaslanstava Greenpeacea u pregovorima o Globalnom sporazumu o plastici.
Napredak ometa spor oko ograničavanja proizvodnje hemikalija i plastike, industrije vrijedne više od 700 milijardi dolara. Gotovo sva plastika proizvedena je od fosilnih goriva, pa zemlje bogate naftom, poput Irana, Saudijske Arabije i Rusije, ulažu veliki otpor smanjenju njezine proizvodnje.
“Potreban je dodatni rast proizvodnje plastike jer ubrzan je porast broja stanovnika, brzo ćemo s 8 doći na 10 milijardi ljudi. Oni trebaju plastiku, bez obzira na to je li riječ o zdravstvu, pakovanju hrane, automobilima ili hiljadama načina primjene koja savremeni život čini mogućim”, dodao je Chris Jahn, iz Međunarodnog vijeća hemijskih organizacija
Prema procjenama UN-a, kako bi se pobijedilo ugrožavanje plastikom do 2040. bit će potrebno nevjerovatnih bilijun i 640 milijardi dolara, ali rasprava se u finalu uvijek svede na to, tko bi i koliko trebao platiti.
Izvor:RTCG
