Samo tačne evidencije mogu vratiti povjerenje u rad institucija

Radio Titograd

12.08.2021, 12:57h

2 min

Povjerenje u rad nadležnih institucija mogu povratiti samo uređene i tačne evidencije i podaci, smatraju u Centru za građanske slobode (CEGAS).

Iz te nevladine organizacije (NVO) kazali su da su istraživanjem stanja u oblasti crnogorskog državljanstva došli do brojnih podataka i tendencija, koje razbijaju brojne zablude, ali i osvjetljavaju potrebu za normativnim izmjenama.

„Samo uređene i tačne evidencije i podaci mogu povratiti vjeru u rad nadležnih institucija i imati jasnu sliku zakonskih okvira i njegovih rezultata, kao i unapređenja i vladavine prava“, naveli su iz CEGAS-a.

Asistentkinja na projektu CEGAS-a Marija Popović Kalezić rekla je da su, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, dobili različite podatke od Ministarstva unutrašnjih poslova, u odnosu na podatke Monstata.

Kako je navela, rješenja i mišljenja kojima se stiče počasno državljanstvo moraju biti koncipirana tako da se iz obrazloženja rješenja, a i iz samog mišljenja nadležnog organa, moraju jasno uočiti odlučujuće činjenice zbog kojih je neka osoba stekla to pravo.

„Koliko je pravedno da se brojne osobe u Crnoj Gori susrijeću sa čekanjem od faktičkih 15 godina neprekidnog i zakonitog boravka u zemlji da bi stekli jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva, dok određeni broj njih dobija državljanstvo na osnovu zasluga i crnogorskih interesa, o kojima ne svjedoče na pravno valjan način donešena rješenja i mišljenja“, kaže se u saopštenju.

Popović Kalezić je rekla da proces treba urediti tako da se uz donošenje mišljenja, a nakon toga i rješenja, građani mogu uvjeriti u pravnu sigurnost i valjanost tog postupka.

Ona je kazala da je neophodno utvrditi jasne definicije, kao i način njihovog pravnog tumačenja, kroz sva zakonska akta kojima se uređuju prava o boravištu, prebivalištu i državljanstvu.

Popović Kalezić je navela da je pojam zakonitog boravka na različite načina opisan u više zakona, dok se trajni boravak naziva i zakoniti i stalni, što prilikom tumačenja prava iz te oblasti stvara problem ne samo laicima, već i stručnoj javnosti.

„Kategorije, koje zakon izričito ne isključuje kada je mogućnost ulaska u zonu trajnog boravka i dobijanje državljanstva u pitanju, moraju biti drugačije zakonski određene, odnosno zakon bi morao biti jasan da one kao takve ne mogu davati mogućnost transformacije u trajni boravak“, kaže se u saopštenju.

Jedan od zaključaka CEGAS-a, kako je navela Popović Kalezić, jeste da je kod promjene prebivališta između opština crnogorski državljanin dužan da prijavi promjenu, dok to nije slučaj kada se radi o promjeni prebivališta van Crne Gore.

Ona je kazala da, prema Zakonu o prebivalištu i boravištu, ne postoji zakonska obaveza prijave promjene prebivališta, već je ostavljena kao mogućnost.

Popović Kalezić smatra da to nije dobro.

Kako je navela, iz CEGAS-a su kroz projektni ciklus zaključili i da je ideja ekonomskog državljanstva sama po sebi dobra, kada bi se realizovala u skladu sa pravom i zakonom.

 

Izvor:MINA

Podijeli na:

Titogradske vijesti, top2,

12:28h

Titogradske vijesti, top2

29.01.2023. u 12:13h

Titogradske vijesti, top2

29.01.2023. u 12:09h

Titogradske vijesti, top2

29.01.2023. u 12:05h

Titogradske vijesti, top2

29.01.2023. u 11:27h

Titogradske vijesti, top1

29.01.2023. u 11:02h

Skip to content